Danas tvrtkom upravlja deveta generacija obitelji Gavrilović. Pogledajte kako je od skromnih obrtničkih početaka Gavrilović postao zlatni standard prehrambene industrije, opremljen najmodernijim strojevima i proizvodnim linijama. Temelji tog uspjeha položeni su još u sedamnaestom stoljeću…

U XVI. stoljeću Turci podižu tvrđavu na mjestu današnje Petrinje. Nakon njihovog protjerivanja, na ušću Petrinjčice u Kupu razvija se nova Petrinja kao značajno vojno i trgovačko središte u okviru Vojne krajine. Prvi Gavrilovići dolaze u Petrinju već polovicom XVII. stoljeća bježeći pred Turcima, a braća Ivan i Petar počinju se baviti mesarskim zanatom.

Nakon protjerivanja Turaka, u Petrinji buja novi život. Godine 1773. carica Marija Terezija određuje Petrinju za središte cehovskog obrta za cijelu Krajinu. Među osnivačima mesarskog ceha u Petrinji nalaze se i braća Gavrilović.

Petrinja je u sastavu Napoleonove Ilirije od 1809. do 1813. godine. Napoleonov maršal Marmont pretvara Petrinju u sjedište svoje pukovnije, a braća Gavrilović glavni su opskrbljivači Napoleonovih trupa u tadašnjoj Vojnoj krajini.

Ivan Gavrilović, zajedno s nekolicinom petrinjskih mesara i trgovaca, osniva prvu manufakturu. Manufaktura je dobila koncesiju za opskrbu mesom za sve vojarne na području Vojne krajine, a Ivanov sin Matija proširio je proizvodnju dodavši pekaru i mlinove, te je otvorio prvu kožaru na području Vojne krajine.

Mesari Josip i Ivan Gavrilović glavni su opskrbljivači Jelačićeve vojske mesom i mesnim proizvodima prigodom godišnjih vojnih vježbi.

Sinovi pokojnog Mate Gavrilovića registriraju tvrtku Mate Gavrilović i drug. U tvornici radi pedesetak zaposlenika i dnevno se kolje 50 svinja.

Tvrtka je krajem 1889. godine upisana u sudski registar pod nazivom Prva hrvatska tvornica salame, kobasica i sušena mesa M. Gavrilovića sinovi — Petrinja. lzvještaj Trgovačke komore iz Zagreba ističe: „mlada braća Gavrilovići preurediše i potom osnovaše 1889. godine veliku tvornicu salame, slanine, suhog mesa te urediše salaš vlastite potrebe, kojeg kane postepeno povećavati, kako bude ta industrija napredovala”.

Novine izvješćuju o tome kako Prva hrvatska tvornica salame, sušena mesa i masti potiskuje stranu konkurenciju svojim vrsnim proizvodima kao što su suha mesa, slanine, mast. Hrvatska salama, preteča današnje Zimske salame, vezana hrvatskom trobojnom špagom dobiva počasnu diplomu na Jubilarnoj gospodarsko-šumarskoj izložbi.

Te je godine zima bila osobito oštra što je pogodovalo kvaliteti svih suhomesnatih proizvoda, te dodatno učvrstilo Gavrilovićevu vodeću poziciju na tržištu.

Tvornica koja je tada zapošljavala 120 zaposlenika svoje proizvode prodavala u Ugarskoj, Njemačkoj, Bosni, Švicarskoj, Maloj Aziji, Palestini i Egiptu u potpunosti je modernizirana. U Beču se otvara lijepo i moderno opremljena mesnica.

Godine 1907. izgrađena je električna centrala i Petrinja je dobila električnu rasvjetu, a 1912. u tvornici je uređen poseban salamski pogon jer je potražnja svakim danom bila sve veća.

U novinskom oglasu čitamo:
„Poznata vrsnoća njezinih proizvoda daje mi potpuno jamstvo, da ću poštovane mušterije u svakom pogledu najbolje poslužiti…na skladištu svaki dan držati osim svih vrsti sušena mesa, slanine i masti, i 1-a salamu, friške hren kobasice, safalade, kranjske kobasice, pariške kobasice, prašku salamu, krvavice itd. sve potpuno friško dostavljeno mi svaki dan iz tvornice…“

U Petrinji se godišnje proizvodi 60 vagona salame, 20 vagona masti i 5 vagona konzervi. Andrija Maurović osmislio je lik Jelice po nećakinji vlasnika koji se od tada pa do danas nalazi na svim proizvodima.

Povodom 50 obljetnice tvrtke novinari iz više redakcija zagrebačkih dnevnih i tjednih novina posjećuju tvornicu, slijedili su naslovi kao npr. Od male kobasičarne do velepoduzeća u Srednjoj Europi, 50-godišnji intenzivni rad, Domaći kapital, Nacionalni karakter tvornice i sl.

Među Gavrilović specijalitetima nalazi se Gavrilovićeva salama 1-a vrste, Planinarska salama, Milanska salama, Mortadela 1-a vrste i nova Jetrena pašteta.

Drugi svjetski rat je završen. Tvornica je konfiscirana i postaje društveno vlasništvo. Obitelj Gavrilović odlazi u emigraciju.

Gavrilović ponovo izvozi u Njemačku, Austriju, Italiju, Čehoslovačku i Veliku Britaniju. Nakon razdoblja Drugog svjetskog rata i obnove, Gavrilović je bio spreman proširiti svoje tržište i ponovno uspostaviti izvozne veze s različitim zemljama Europe.

Otvorena je nova, moderna tvornica. Povećan kapacitet proizvodnje omogućio je i otvaranje dodatnih radnih mjesta za lokalno stanovništvo, što je doprinijelo ekonomskom razvoju Petrinje.

Gjuro II. Gavrilović vraća se kao tehnički savjetnik u Petrinju te na Zagrebačkom velesajmu iste godine, sa zlatnom medaljom nagrađene su: Gavrilović salama, buđola, Petrinjske kobasice, frankfurtske kobasice, Gavrilovićeva pašteta i goveđi gulaš.

Gjuro III. Gavrilović kupuje “Gavrilović” iz stečaja. Ovaj ključni trenutak označio je novi početak za tvrtku Gavrilović, koja je zadržala svoj položaj kao jedan od najpoznatijih proizvođača mesnih proizvoda u Hrvatskoj i šire.

Tijekom 1995 ponovo je uspostavljena proizvodnja u pogonu u Petrinji, što je donijelo novo razdoblje ekonomskog razvoja području Banije.

Zimskoj salami i Kulenu dodijeljen je znak HGK Izvorno hrvatsko. Jetrenoj pašteti i Mesnom doručku dodijeljen je znak HGK Hrvatska kvaliteta.

U istraživanju Brandpuls agencije Puls, Gavrilović je najprepoznatljiviji i najbolje ocijenjeni hrvatski brand u prehrambenoj industriji: 98,796 potrošača u Hrvatskoj poznaje Gavrilović.

Njemački DLG krovna europska organizacija za nezavisno testiranje i ocjenjivanje kvalitete prehrambenih proizvoda od 2012. do 2019. dodjeljuje zlatne medalje Zimskoj salami, Di Gusto salamama Romani i Divini, Srijemskoj kobasici, Čajnoj pašteti, te za Panonicu Croaticu s chilli paprikom i Panonicu Croaticu s paprom. Srebrne medalje dodjeljuje Čajnoj kobasici, Graničarskoj kobasici, Gavrilovićevom kulenu i Jetrenoj pašteti. Broncu dodjeljuje Sudžuku i Mesnom doručku.

U okviru prvog i drugog hrvatskog istraživanja zadovoljstva potrošača proizvodima i uslugama, u kojemu su proizvode na hrvatskom tržištu ocjenjivale hrvatske majke, Gavrilović je odnio pobjedu u kategorijama trajne salame, trajni naresci, paštete, šunka u ovitku, tirolska salama i hrenovke te dobio oznaku “Odabrale mame”.

Veliko istraživanje Coolest Brands koje je JoomBoos napravio u suradnji s Ipsosom, a vezano uz brandove koje Generacija Z smatra COOL. U kategoriji salama izabran je Gavrilović!

Vlasnik Mesne industrije Gavrilović, Georg Gavrilović stariji potpisao je Ugovor o donaciji objekta i pripadajućeg zemljišta za srednju školu u Petrinji. Uz zgradu škole, površine 2400 m2, donira se dvorište ukupne površine preko 8000 m2 te oprema za informatičku radionicu.

Njemački DLG krovna europska organizacija za nezavisno testiranje i ocjenjivanje kvalitete prehrambenih proizvoda od 2021. dodjeljuje zlatne medalje Zimskoj salami, Čajnoj kobasici, Srijemskoj kobasici te novoj liniji pašteta Art Kokošja Classic, Pileća Roasty, Pileća Classic te našoj prvoj ribljoj pašteti od tune.

Prema neovisnom istraživanju koje su proveli Ipsos i JoomBoos, brend Gavrilović prepoznat je od Generacije Z kao najcool brend u 2022. godini, jer svojim stavom komplementira naravi ove generacije koja predano živi i predstavlja iskonsko svoje.

Gavrilović kontinuirano drži svoju lidersku poziciju i trajno ulaže u kvalitetu, ali i u nove proizvode i procese koji se i dalje temelje na očuvanju tradicije, te ostaju ono što su vazda i bili – sinonim za tradiciju, kvalitetu, za najbolje od onog što svakodnevno serviramo na naše stolove.