Gavrilović Art galerija

Umjetnost kao hrana. Ili je obrnuto? Kako god okrenuli, u Gavriloviću je lako uživati.

Ovako nas vide hrvatski umjetnici – nekad i sad. Originalni motivi Jelice i Gavrilovićke dobro funkcioniraju cijelo stoljeće nakon nastanka, no još ih je zanimljivije pogledati raspakirane, osvježene, presložene i smještene u moderniji kontekst, ili prikazane na nov način. Sviđa nam se ovakav drugačiji pogled na Gavrilović i stoljetnu tradiciju koju njegujemo.

Andrija Maurović, 1939.

U današnjim trendovima povratka korijenima retro dizajn je osobito na cijeni. Maurovićev poster iz 1939. pokazuje otpornost na vrijeme i u marketinškom smislu sjajno funkcionira i danas.

Otac hrvatskog stripa Andrija Maurović 1931. dao je Jelici formu koju prepoznajemo već generacijama. Svevremenski dizajn postao je ikona koja spaja tradiciju sa suvremenim. 

Nepoznati autor, 1900. godina

U doba Austrougarske, dobar dio promotivnih materijala na njemačkom je jeziku. Iako plod domaćih autora, estetika je prepoznatljivo germanska.

Renata Facan PL. Kušec

Strast ili glad? Drugačiji pogled na Zimsku.

Mirko Ilić

Čak i u šumi kobasica, uvijek postoji ona najdraža. Ni ovdje nije moguće zamijeniti Ilića s nekim drugim autorom.

Mirko Ilić

Prepoznatljiv stil Mirka Ilića ističe dinamiku i igru motiva. Klasični folklorni elementi dobivaju pop-art tretman, a kompozicija djeluje razigrano i snažno. Djelo slavi tradiciju kroz jezik suvremene vizualne kulture.

Miroslav Šutej

Veliki majstor mobilnih grafika optičke elemente pretvara u taktilne. Tako je i Jelica ponešto sazrijela, zajedno s Gavrilovićevim iskustvom u mesnoj industriji. No kao i autor, i mi smo se minimalno odmakli od zadane teme.

Dimitrije Popović

U radu koji je za Gavrilović naslikao Dimitrije Popović, ženski lik zatvorenih očiju pretvara se u dinamičnu igru boja, cvjetnih motiva i precizne linije. Realističan portret spaja se s maštovitim detaljima koji izlaze izvan okvira klasične figure.