Gavrilović izložen u vitrini narodnog sloga

Kako su suhomesnati proizvodi, pogotovo Zimska salama, bili popularni i već prisutni na stolovima elitnih domova po cijeloj Monarhiji, organizatorima Jubilarne izložbe 1891. u Zagrebu bilo je specijalno stalo da Gavrilovićevo ime obogati izložbenu ponudu i „diku cjelokupnog hrvatskog gospodarstva“. I nije onda čudo da Petrinju osobno posjećuje emisari, odaslani od strane organizatora.

Jubilarna izložba je priređena, i za ono doba raskošno uređena, na Sveučilišnom trgu koji od prve Gospodarske izložbe, održane još daleke 1864. godine pa do 1895. i otvorenja velebne palače HNK,  Zagrepčani zovu Sajmišnim trgom, danas Trg maršala Tita. I površinom Jubilarna je dobrano nadmašila svoju prethodnicu, Gospodarsku izložbu. Na ukupno osamnaest tisuća četvornih metara protezala se od zgrada Sveučilišta na sjeveru pa do iza „Sokola“ i „Kola“ na jugu te Masarykove s istoka i Frankopanske i Prilaza na zapadu.

Zagrebačke novine naveliko pišu o Izložbi, dok je petrinjski tjednik Banovac, naravno, u većini posvećen svom lokalnom favoritu koji će na izložbi još jednom pokazati da je odavno prerastao lokalne okvire. Tako petrinjske novine svoje čitatelje uoči otvorenja podrobno obavještavaju  o svemu oko organiziranja i uređenja izložbenog prostora na kojem će biti poredani atraktivni proizvodi njihove tvornice. Tako doznajemo da će specijalne petrinjske salame biti „u posebnom ormaru izrađenom u narodnom slogu koji stoji više stotina forinti.“ Dalje čitamo:

„A u posebno uređenoj kušaonici iskušavat će se i prodavati proizvodi ove sada već na glasu domaće, i jedine, tvornice ove ruke u svoj Hrvatskoj. U kušaonici nudit će jela lepa djevojka, obučena u narodno ruho, kakve nose seljanke iz petrinjske okolice. Skupocjena ta narodna nošnja već je gotova, te u tom pogledu ide hvala poduzetnoj braći Gavrilović. Već sada možemo ustvrditi da će se ovoj domaćoj tvornici diviti svi posjetitelji izložbe i da će ju zapasti svaka hvala i priznanje, što će biti samo u prilog jednoj kod nas zanemarenoj grani narodnog gospodarstva.“

Banovac

Jubilarna izložba puhnula je u jedra Zagrepčana tako da su s jednim gradskim događajem, doživjeli još jedan koji je, doduše s brzinom od samo šest kilometara na sat, „proletio“ gradom i koji pojavom te urbane novotarije mijenja izgled i imidž. Za vrijeme izložbe na Sajmišnom trgu provozio je konjski tramvaj koji će dvadeset sljedećih godina gradom prometovati bez prometne konkurencije, sve dok početkom nove godine i novog stoljeća ulice nisu počeli presijecati prvi automobili i zbunjivati konje koji su sa zvoncem za vratom ostali zbunjeni. Kao i stari Zagrepčani koji bi znali podviknuti „Bešte ljudi, ide auto!“

Kako se zna da svako ozbiljnije zadiranje i intervencija u urbanu cjelinu poteže za sobom i druga događanja i novine, tako je Jubilarna izložba povukla za sobom, ili barem ubrzala, već spomenuti konjski tramvaj iliti „konjsku“, kako su ga stari Zagrepčani prozvali. A na početku Mesničke svečano je otkriven spomenik Andriji Kačić Miočiću. Rendićev fratar svjedok je svega što se u Zagrebu te znamenite 1891. događa, s Jubilarnom gospodarsko-šumarskom izložbom gdje se, uz ostalo narodno blago, izlaže, miriše, okušava i kupuje kultna Gavrilovićeva salama.

Prethodna priča

Gavrilovićeva Kranjska i hrenovke „sa šlagom“

Gavrilovićeva Kranjska i hrenovke „sa šlagom“

Pred onim iskonskim pitanjem da što je starije, kokoš ili jaje, većina će nas zamuknuti, dok ćemo pitanje – što je starije, kobasice ili salama – otprve pogoditi. Naravno, kobasice.

Pročitaj više

Sljedeća priča

Stjepan Gavrilović, prvi poslovnjak i damenfreund

Stjepan Gavrilović, prvi poslovnjak i damenfreund

Ovakvo penjanje, pentranje ili veranje po granama obiteljskog stabla, autoru uvijek pružaju zadovoljstvo, jer otkriva različite likove koji u konačnom zbroju čine kolektivnu sliku obitelji.

Pročitaj više
Pregled privatnosti

Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.

Neophodni kolačići

Neophodni kolačići trebali bi biti omogućeni uvijek kako bismo mogli spremiti vaše postavke kolačića.

Ukoliko onemogućite ovaj kolačić, mi nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da ćete prilikom svake posjete morati odobriti ili blokirati kolačiće.

Kolačići za marketing

Ova web stranica koristi Google Analytics za prikupljanje anonimnih informacija kao što su broj posjetitelja na stranicu i najpopularnije stranice.

Omogućivanjem ovog kolačića pomažete nam u poboljšanju naše web stranice.

 

Koristimo Facebook Pixel